Darko Suvin: Preživjeti Potop

Darko Suvin
Preživjeti Potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja

Biblioteka Ubiq, knjiga 4.

Mentor, rujna 2012.

132 stranice, meki uvez
ISBN 978-953-7113-84-1
cijena: 59,00 kn

S engleskoga preveo: Aleksandar Žiljak
Urednik knjige: Tomislav Šakić
Oblikovanje: Melina Mikulić
Na naslovnici: Kacušika Hokusai, Stovarište drva na Honđou (Honjo Tatekawa), Trideset šest pogleda na planinu Fuđi, oko 1830.
Knjiga je tiskana uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Preživjeti PotopPreživjeti Potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja nasušna je literatura za sadašnji trenutak, knjiga koja se suočava s novom masovnom popularnošću fantasyja i horora i s padom popularnosti znanstvene fantastike te ulazi u konfrontaciju s vremenom totalne komodifikacije (po-robljenja), globalizacije kapitala i profita, krize u društvu koja postaje kriza u svijesti i srcima. Ukoliko SF, tradicionalno definiran preko Suvinove utemeljiteljske teorije kao “književnost spoznajnog očuđenja” koja se kritički konfrontira s empirijskom okolinom čitalaca, gubi populistički zamah, a publika hrli u eskapistički svijet tolkienovskog fantasyja, ima li šanse da i fantasy spoznajna literatura, književnost otpora?

U tri eseja knjige ti se problemi razmatraju kroz “živi rad” Marxa, Fouriera, smisao fantasyja i razdiobe u polju fantastične fikcije te izdvojen i presudan opus Ursule K. Le Guin, tj. njezine dvije trilogije o Zemljomorju. Radi se, dakle, o ideološkokritičkom čitanju i borbenom manifestu o fantastičnoj fikciji danas, o odnosu SF-a i fantasyja, o širenju područja borbe, iz pera Darka Suvina, najuglednijega svjetskog teoretičara znanstvene fantastike, autora klasične studije Metamorfoze znanstvene fantastike, tumača književnosti i kulture, esefičara, brechtovca, krležijanca, marksista, pjesnika i mislećeg, zabrinutog intelektualca.

“Darko Suvin najveći je um koji se dosad pozabavio znanstvenom fantastikom. Rezultat je katkad hrvački meč, katkad prekrasno vjenčanje, a katkad oboje istovremeno.” (Ursula K. Le Guin)

17 SuvinDarko Suvin (Zagreb 1930), teoretičar kulture i književnosti, teatrolog i semiotičar, vjerojatno je najpoznatiji svjetski proučavatelj znanstvene fantastike. Ključna mu je knjiga Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre (1979; hrv. izdanje: Metamorfoze znanstvene fantastike: o poetici i povijesti jednog književnog žanra, 2010), a o znanstvenoj fantastici objavio je i knjige Od Lukijana do Lunjika: historijski pregled i antologija naučnofantastičke literature (1965), Other Worlds, Other Seas: Science-Fiction Stories from Socialist Countries (1970), Victorian Science Fiction in the UK: The Discourses of Knowledge and of Power (1983), Positions and Presuppositions in Science Fiction (1988), Naučna fantastika, spoznaja, sloboda (2009), Defined by a Hollow: Essays on Utopia, Science Fiction, and Political Epistemology (2010) i A Life in Letters (2011). S R. D. Mullenom utemeljio je časopis Science Fiction Studies, a (su)uredio je Russian Science Fiction, 1956-1970: A Bibliography (1971), Science-Fiction Studies: Selected Articles on Science Fiction, 1973-1975 (1976), H. G. Wells and Modern Science Fiction (1977), Science-Fiction Studies: Selected Articles on Science Fiction 1976-1977 (1978), US Science Fiction and War/Militarism (Fictions, Studi sulla narrativita, 2004, 3) te više tematskih brojeva časopisa o znanstvenoj fantastici u nas i u svijetu. Kod nas je tiskao kritičke knjige Dva vida dramaturgije (1964), Uvod u Brechta (1970), Dramatika Iva Vojnovića (1977) i Gdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa: eseji za orijentaciju i djelovanje u oskudnom vremenu (2006), a vani To Brecht and Beyond (1984) i Lessons of Japan (1997). Objavio je i dvije zbirke poezije, The Long March (1987) i Armirana Arkadija (1990).

Darko Suvin (FRSC) diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954, a na Filozofskom fakultetu 1956. (engleska i francuska filologija); doktorirao je 1970. disertacijom Dramatika Iva Vojnovića: geneza i struktura. Od 1959. Predavao je na Katedri za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1968. redoviti je profesor anglistike i komparatistike na Sveučilištu McGill u Montrealu; umirovljen 1999, danas je profesor emeritus i akademik (redoviti je član Royal Society of Canada – Academy of Humanities and Social Sciences). Bio je član Društva književnika Hrvatske; član je Hrvatskog društva pisaca. God. 1980. dobio je Nagradu Pilgrim koju dodjeljuje Science Fiction Research Association, a 2009. Nagradu SFERA za životno djelo na području znanstvene fantastike.

Cjelovite bibliografije Darka Suvina što se tiču SF-a dostupne su u zborniku u njegovu čast urednika Patricka Parrindera Learning from Other Worlds: Estrangement, Cognition, and the Politics of Science Fiction and Utopia (Liverpool University Press, 2001), pod naslovom “Darko Suvin: Checklist of Printed Items that Concern Science Fiction (with Utopian Fiction or Utopianism, and a Few Bordering Items)”, njezina nadopuna u knjizi Darko Suvin, a Life in Letters urednika Phillipa Wegnera (Paradoxa, 2011), dok je bibliografija radova u domaćoj periodici dostupna u knjizi Naučna fantastika, spoznaja, sloboda (SlovoSlavia, 2009).

Od 1999. živi u Lucci, u Italiji. Dijelove svojih memoara objavljuje zadnjih godina u Gordoganu.